Uz to što je potrebno usvajati zdrave životne navike i tako očuvati zdravlje, svakoj infekciji valja pristupiti itekako racionalno.
Gotovo 50 posto žena i muškaraca vodi bitku s infekcijama, uzrokovanima bakterijama, virusima i gljivicama. Poznato je da najčešće napadaju respiratorne organe, jer upravo je ta infekcija razlog 20 do 30 posto svih posjeta liječniku. Ostale se uglavnom odnose na genitalne infekcije uzrokovane različitim tipovima mikroorganizama, među kojima su najčešći Escerichia coli, HPV virus, virus herpesa tip 1 i 2, Gardnerella vaginalis, Bacteroides, Mobiluncus i Mycoplasma hominis te Candida albicans.
Ono što svakako zabrinjava jest sve veći broj djece s određenim infekcijama. Najveći razlog takvoj ekspanziji su životne okolnosti (zagađenost zraka, nečistoće okruženju, neodgovarajuća prehrana s posljedično smanjenim unosom nutritivnih elemenata koji bi štitili naš organizam i održavali dobru funkciju imunosnog sustava), zbog kojih imunitet postupno slabi. Mnogi vjerojatno nisu svjesni da, primjerice, česta konzumacija hrane koja sadrži velike količine rafiniranog šećera (čokolada, slatkiši) pogoduje širenju bakterija i gljivica, posebno Candide albicans.
Višestruki su uzroci neravnoteže na lokalnoj ili općoj razini, s posljedičnim razvojem infekcije. To mogu biti: uzimanje određenih lijekova (npr. antibiotika), prečesta i neodgovarajuća uporaba intimnih kupki i dezodoransa, kontraceptivi (oralni i lokalni), emocionalni stres, spolno prenosive bolesti, česta promjena seksualnih partnera, itd.
Razlog obolijevanja može biti i povećana koncentracija klora u vodi u kojoj se kupamo, čime se pojačano ispire zaštitni sloj kože, koji služi kao fiziološka barijera prodoru nepoželjnih mikroorganizama u naše tijelo.
Tri razine zaštite
Funkcija imunosnog sustava je zaštita tijela od infekcije, što čini na tri načina:
1. stvara barijeru koja sprječava ulazak bakterija i virusa u tijelo
2. ako bakterije ili virusi prodru u tijelo, imunosni sustav pokušava ih detektirati i eliminirati prije nego što se reproduciraju
3. ako se virusi ili bakterije reproduciraju i izazovu probleme, imunosni sustav zadužen je da ih otkloni.
Imunosni sustav ima i brojne druge zadaće, pa tako može „otkriti“ rak u ranom stadiju i eliminirati ga. Zato je važno održavati ga u dobroj kondiciji, jer njegovo je pravilno funkcioniranje temelj našeg zdravlja.
Zabrinjavajuća otpornost bakterija na antibiotike
Ono što zabrinjava jest sve učestalija situacija da se tvrdokorne bakterije, virusi ili gljivice nastane u tijelu, a da ih imunosni sustav nije u stanju pobijediti i eliminirati. To se uglavnom događa zbog mutacije mikroorganizama, ponajprije bakterija, zbog česte primjene antibiotika tijekom života, osobito u djetinjstvu. Bakterije su zbog toga razvile otpornost i postale tvrdokorne na terapiju. Koliko je problem ozbiljan, svjedoči i činjenica da je Europska unija svim svojim članicama postavila zahtjev da osnuju odbore za praćenje rezistencija bakterija na antibiotike. Aktivnost praćenja rezistencije u Hrvatskoj, koja je započela 1996. godine, rezultirala je osnivanjem Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u RH pri Kolegiju za javno zdravstvo Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH). Postala je i dijelom Nacionalnog programa za kon- trolu otpornosti bakterija na antibiotike Ministarstva zdravlja RH. Zbog razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, antibiotici postaju manje djelotvorni, što navodi na primjenu jačih, a to opet izaziva daljnje jačanje bakterijske otpornosti. Taj začarani krug u konačnici rezultira padom imuniteta i ponavljajućim infekcijama.
Sve to potaknulo je struku na širenje javnog apela pod sloganom „Ne antibioticima!“. Uz to što struka treba strogo voditi računa o indikacijama za propisivanje antibiotika, i pacijenti bi trebali osvijestiti činjenicu čemu vodi njihova pretjerana upotreba i što to za njih može značiti u trenutku kad im zaista trebaju.
Što je s prirodnim antibioticima
Stoga je preporuka da treba usvajati zdrave navike i tako očuvati zdravlja, a u slučaju infekcije racionalnije pristupati problemu i pokušati, primjerice, doznati što više o prirodnim antibioticima, poput propolisa, češnjaka, srebrnog koloida ili ekstrakta sjemenki grejpfruta. Potonji je najbolji antibiotik koji je priroda čovjeku dala. Istraživanja su, naime, pokazala da ekstrakt sjemenki grejpa vrlo uspješno uništava više od 800 vrsta mikroorganizama, da nije štetan za organizam te da bakterije na njega ne razvijaju otpornost ako se uzima na odgovarajući način.
S obzirom na često neodgovarajuću prehranu i posljedično manjkav unos hranjivih nutrijenata, takozvane prirodne antibiotike preporučuje se unositi na dnevnoj bazi. Za takav preventivni unos nisu potrebne velike količine (doze), osim u slučaju kad već postoji aktivna infekcija koju treba sanirati.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
Ostanite zdravi i educirani, ostanite u FitZoni!
