Jeste li često umorni i na „rezervi“? Imate li problema sa spavanjem? Imate li problema s težinom?
Osjećate li se kao da vam je hladno cijelo vrijeme i ne možete se ugrijati? Imate li suhu kožu? Imate li problem sa zaboravljanjem? Ako je odgovor "da" na bilo što od gore navedenog i mislite da je to samo nešto s čim morate živjeti, razmislite ponovo.
Iako sve gore navedeno izgleda samo kao svakodnevna smetnja, u stvarnosti svi ti simptomi ukazuju na nisku razinu metaboličke energije. Najbolji način za uklanjanje ovih simptoma - i vraćanje metaboličke energije - je ispravljanje temeljnog problema. Što uzrokuje nisku razinu metaboličke energije?
Najčešći uzrok je loša funkcija štitnjače, loša funkcija nadbubrežne žlijezde, ili najčešće kombinacija obje disfunkcije. Drugi vrlo čest uzrok je hormonska neravnoteža - posebno niska dominacija progesterona ili estrogena kod žena ili nizak testosteron kod muškaraca. Obnavljanje metaboličke energije pomaže tijelu da pomogne sebi, omogućujući mehanizmima za samoregulaciju da opet dobro funkcioniraju i obnove zdravlje.
Što uzrokuje nisku metaboličku energiju?
Svaki proces koji se odvija unutar našeg tijela zahtijeva energiju - posebno metaboličku energiju. Kad tijelo nema dovoljno energije za pravilno funkcioniranje, svaka komponenta tijela neće raditi na svoj jedinstveni način. Na primjer, ako mozak ima premalo energije, misaoni procesi poput memorije i fokusa bivaju narušeni.
Tijelu je potrebna energija da bi se ugrijalo, stoga je niska tjelesna temperatura alarma koji upozorava na nisku metaboličku energiju. U našim stanicama energija koja je spremna za upotrebu prisutna je u obliku molekula ATP (adenozin trifosfat). Tijelo pretvara masti i ugljikohidrate u ATP koji se potom koristi za energiju. Međutim, postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na to koliko dobro naše tijelo može izvršiti ovo pretvaranje.
Štitnjača koja se nalazi na dnu vrata proizvodi hormon T4 (tiroksin). T4 se pretvara u T3 (trijodtrironin) i RT3 (reverzni T3). Upravo se T3 uključuje na ATP unutar svake žive stanice, dok ga RT3 usporava. Proizvodnja ovih hormona štitnjače kontrolira TSH (štitnjača stimulirajući hormon) koji oslobađa hipofiza u mozgu. Hipofiza uzima svoje naredbe od hipotalamusa (također dijela mozga).
Nadbubrežne žlijezde koje se nalaze na vrhu bubrega pomažu tijelu da se nosi sa stresom. Ako je metabolička aktivnost pretjerana, nadbubrežne žlijezde to doživljavaju kao stres. Kao odgovor na ovaj stres, hipotalamus će signalizirati hipofizi da proizvodi manje TSH, stvarajući na taj način smanjenu proizvodnju T4 u štitnjači.
Na temelju gornjeg objašnjenja, neki od uzročnika niske metaboličke energije su:
- Štitnjača ne može stvoriti dovoljno T4 (hipotireoza).
- Nadbubrežne žlijezde su preslabe da bi se mogle nositi s stresom normalne tjelesne metaboličke energije i prisiljene su na smanjenu proizvodnju energije.
- Enzimi koji čine ATP mogu se usporiti zbog kemijskih smetnji koje uzrokuju toksini ili nedostatk nutrijenata (vitamina ili minerala) ali i zbog autoimune bolesti ili starog oštećenja virusima.
- Neravnoteža hormona, poput hormona rasta, testosterona, estrogena ili progesterona.
- Velika restrikcija kalorija.
Kad se jedan ili kombinacija ovih faktora udruže, mogu se pojaviti simptomi niske metaboličke energije, kao što su umor, problemi s težinom, gubitak pamćenja, hladne ruke i suha koža.
Kako prepoznati nisku razinu metaboličke energije?
Fokus ovog članka je ukazati na nizak metabolizam uzrokovan disfunkcijom nadbubrežne žlijezde ili štitnjače, ili kombinacija obje disfunkcije.
Prije nego što nastavimo dalje, želimo istaknuti opažanja vezana uz odnos štitne žlijezde i nadbubrežne žlijezde. Čini se da imaju inverzan odnos. Način na koji izgledamo (fizički, emocionalno i biokemijski) očituje funkcionalnu povezanost štitnjače i nadbubrežne žlijezde. Funkcija slabog rada nadbubrežne žlijezde može se očitati poput pretjerane funkcije štitnjače - to jest, oboljele osobe mogu biti vitke i blijede, nervozne, s palpitacijama i nestabilnom tjelesnom temperaturom. Suprotno tome, usporena funkcija štitne žlijezde može imati simptome slične funkciji prenapregnutog rada nadbubrežnog sustava - to jest, višak kilograma, crvenkasti ten lica, snižena tjelesna temperatura i usporenost.
Ako je loša funkcija štitnjače jedini uzrok slabe metaboličke funkcije, obično vidimo crvenkasti ten, prorjeđivanje vanjskog dijela obrva, lako debljanje, depresiju, tromost, pretjerano spavanje, visoki krvni tlak i smanjenu sposobnost borbe protiv infekcije. Suprotno tome, ako je loša nadbubrežna funkcija jedini uzrok niske metaboličke funkcije, obično je prisutna blijedost, pune obrve, poteškoće u dobivanju kilograma (ako je problem ozbiljan), poteškoće s gubitkom kilograma (ako je problem umjeren), anksioznost, nizak krvni tlak, alergije i autoimune bolesti.
Većina ljudi ima kombinaciju i poremećenog rada štitnjače i lošeg rada nadbubrežne radnje, a ne čisto jedno ili drugo, i stoga je prisutna mješavina simptoma.
Simptomi niske razine metaboličke energije:
- Generalni simptomi: hladnoća, umor i nedostatak energije, problemi sa težinom (prekomjerno debljanje ili mršavljenje)
- Mozak: depresija i anksioznost, loša memorija, fokus i koncentracija, poremećaji spavanja
- Imunosni sustav: reaktivan imunosni sustav koji se očitava čestim infekcijama, problemi sa kožom, sinusima, gljivicama, alergije i autoimuna oboljenja
- Mišićno- koštani sustav: fibromialgija, generalizirani bolovi, sindrom karpalnog tunela, slabost vezivnog tkiva
- Reproduktivni sustav: gubitak libida, poremećeni menstrualni ciklus i neplodnost
- Vaskularni sustav: nizak krvni tlak, visoki krvni tlak
- Probavni sustav: zatvor, plinovi, nadimanje, probavni poremećaji, sindrom iritabilnog crijeva
- Živčani sustav: ukočenost ruku i stopala, zagušena osjetila vida, njuha i sluha
- Koža: suha, blijeda koža, tamne mrlje na koži, akne
- Kosa: tanka dlaka koja pojačano ispada, gruba, suha, masno vlasište
Tretiranje niske razine metaboličke energije
Gdje ćemo započeti, sa tretiranjem insuficijencije nadbubrežne žlijezde ili štitnjače? Ako je insuficijencija prisutna i u nadbubrežnim žlijezdama i štitnjači sanacija nadbubrežne žlijezde mora prethoditi sanaciji štitne žlijezde. Ukoliko je rad nadbubrežnih žlijezda u disfunkciji čak i normalna aktivnost štitnjače vrši veliko opterećenje na njihov rad i dolazi do „hipo-adrenalnog stanja“ koje se pak očitava hladnoćom, gubitkom težine, umorom, nesanicom i anksioznošću gdje tijelo smanjuje vlastitu proizvodnju hormona štitnjače. Pri oslabljenom nadbubrežnom stanju propisivanje lijekova koji sadrže T4 i / ili T3 može dovesti do ograničenog prolaznog poboljšanja. Naknadno povećanje doze nudi malu ili nikakvu korist jer dovode naš kompleksni energetski mehanizam u veliku brzinu pa dolazi do pregaranja. Na kraju, naše se nadbubrežne žlijezde umore, a simptomi niske energije vraćaju.
Ako hormoni nadbubrežne žlijezde funkcioniraju dobro, hormoni štitnjače tada mogu raditi svoj posao, a rezultat je dobra metabolička energija. Na taj odnos možemo gledati kao da štitnjača „generira“ energiju a nadbubrežne žlijezde moraju biti u stanju „upravljati“ tom energijom. U slučaju da je energija stvorena u štitnjači prekomjerna za sposobnost nadbubrežne žlijezde da se nosi s njome, tijelo će smanjiti energiju štitnjače na onu razinu koju nadbubrežne žlijezde mogu sa sigurnošću hendlati.
Tretiranje rada nadbubrežne žlijezde
Stres najviše utječe na rad nadbubrežne žlijezde, on je glavni mehanizam našeg opstanka i prisiljava naš sustav na prilagodbu. Infekcije, nedostatak sna i loša prehrana najvažniji su stresni faktori koji remete rad nadbubrežne žlijezde. S druge strane radost, kvalitetan san i odmor, udobnost, mir i kvalitetna prehrana pomažu nadbubrežnim žlijezdama.
Dakle, očigledno treba izbjegavati stresore i težiti stabilnosti u dnevnim ritmovima i prehrani. Što se tiče prehrane, važno je jesti više proteina i dobrih masnoća (hladno prešana ulja) te ograničiti ugljikohidrate i šećer. Potrebno je izbjegavati stimulanse i fiziološke stresove poput kofeina, čokolade, alkohola i cigareta. Također, izbjegavajte alergene, najčešći su pšenica i mliječni proizvodi. Možda zvuči čudno, ali obično žudimo za hranom na koju smo osjetljivi. Čak i dobar stres može negativno utjecati na nadbubrežne žlijezde i važno je uspostaviti pravilan način za doživjeti sigurnost, radost i optimizam (ne pretjerivati ili izgraditi lažni pozitivni mehanizam). Za početak naučite izbjegavati negativne emocije poput bijesa ili straha, povećajte odmor i uspostavite rutinu spavanja (odlazak na spavanje svaku noć u 22h ili kad god da Vam paše ali neka bude većinom u isto vrijeme) te izbjegavajte pretjerani rad ili vježbanje.
Minimalni prehrambeni zahtjevi za optimalan rad nadbubrežnih žlijezda zahtijevaju:
- Zdravu dijetu sa naglaskom na proteinima i masnoćama
- Vitamini B kompleksa (fermentirana hrana)
- Vitamin C i antioksidansi (vitamin C je presudan za dobar rad nadbubrežnih žlijezdi)
A što sa štitnjačom?
Za pravilan rad štitne žlijezde važno je razbiti dogmu o dijeti sa smanjenim masnoćama u prehrani. Naša tijela trebaju kvalitetne masnoće za apsorpciju svih važnih vitamina topivih u mastima (A,D E i K) što su ujedno i vitamini koji najčešće nedostaju u oboljelih sa štitnom žlijezdom. Drugo, tijelu su potrebne masnoće da bi stvorilo hormone. Kada je unos zdravih masnoća neadekvatan razina hormona „pada“.
Masne kiseline imaju važnu ulogu prilikom isporuke hormona štitnjače na receptorska mjesta u cijelom tijelu. Višestruko nezasićene masne kiseline su optimalne za rad štitnjače. Što se tiče ostalih prehrambenih pravaca (Paleo dijeta, ketogena dijeta) ili s druge strane vegetarijanstvo mogu biti vrlo izazovni za štitnjaču. S jedne strane prehrana bogata ugljikohidratima može dovesti do inzulinske rezistencije, dijabetesa i metaboličkog sindroma što su sve stanja usko vezana uz poremećaj štitnjače. S druge strane pojedinci koji izbjegavaju šećer i ugljikohidrate blokiraju biološku aktivnost hormone štitnjače što rezultira simptomima hipotireoze i to zato što sva dostupna glukoza odlazi u mozak pa se proces pretvorbe hormona štitnjače stavlja na „čekanje“.
Da bismo održavali metaboličku „vatru“ preporuka je uključiti složene ugljikohidrate i proteine u svaki obrok uz obilje nezasićenih masnih kiselina (konopljino ulje, ulje boljeg/divljeg lana, oraha…).
Mnogo je čimbenika koji utječu na pravilan rad štitne žlijezde i endokrinog sustava u cjelini. Stres je na vrhu čimbenika kojima se moramo pozabaviti ukoliko želimo dovesti svoju metaboličku energiju u ravnotežu. Osim smanjenja stresa od ključne važnosti je održavati dobar rad nadbubrežnih žlijezda i jetre. Iako se čini da je uspostava pravilne razine metaboličke energije zahtjevna zadaća, ona se mora odraditi.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
