Prve su je otkrile i zavoljele pčele. Od antičkih je vremena u društvu bogova odnosno božica – Artemide i Diane.
piše: Ivo Bačlija
Travare, liječnike, ali i kuhare zadivljuje svojom snagom već više od 2000 godina, no priča o njezinoj moći nježna je, gotovo lirska.
Od antičkih je vremena u društvu bogova odnosno božica – Artemide i Diane. Astrolozi joj pridružuju moć Jupitera, a najviše je naklonjena astrološkim rakovima, strijelcima i vodenjacima.
Mudri je Avicena u matičnjaku našao izvor za „sretno srce i radost“, zagonetni Paracelzus ga naziva „eliksirom života“. Engleski botaničari John Gerard i Nicholas Culpeper zagovarali su tvrdnje antičkog liječnika Dioskura da je matičnjak blagotvoran kod mnogih oboljenja, a smatrali su je osobito djelotvornom protiv melankolije.
Voljele su je i bosonoge karmelićanke, pa je matičnjak jedan od čudotvornih sastojaka „karmelićanske vode s melisom“.
Svoje je tragove ostavila i u umjetnosti – od Homerovih, Vergilijevih i Shaskespearovih stihova do kazivanja posljednjeg velikog zapadnog naturalista H.Davida Thoreaua.
U pričama i predajama europskih naroda matičnjak je biljka srećonosac, a najviše se upliće u sudbine kada su u pitanju tri najvažnije stvari: ljubav, ozdravljenje i osobni uspjeh.
Moderna znanost zaronila je u dubinu njenog biokemijskog blaga, a osobito su bila značajna i intezivna istraživanja sastava biljke i njihovih svojstava, djelovanja i učinaka u drugoj polovici 20. stoljeća. Jedan od rezultata tih istraživanja je i službena potvrda ESCOP-a (European Scientific Cooperative On Phytotherapy) prema kojoj je 1997. godine matičnjak stavljen na listu ljekovitog bilja za unutrašnju upotrebu (čaj, uvarak, tinktura…) kod problema napetosti, umora, razdražljivosti, kod određenih probavnih problema kao što su grčevi; prema ESCOP-u matičnjak je primjeren i za vanjsku upotrebu kod herpesa.
No, ESCOP-ova riječ nije konačni pravorijek budući da se istraživanja nastavljaju, a mnoga od njih donose zanimljive i uzbudljive rezultate. Tako se npr. mit o utjecaju matičnjaka na spoznajne sposobnosti pretvorio u realnost, jer su mnoga istraživanja početkom ovog stoljeća dokazala blagotvorno djelovanje na mentalno stanje, ali i na pozitivan učinak jačanja memorije i apstraktnog mišljenja. Slijedom toga, postavljene su znanstvene hipoteze o mogućem povoljnom utjecaju kod Alzheimerove bolesti, a grupa autora jedne američke studije objavljene 2006. godine ( The Journal of Ethnopharmacology) zaključuje da postoje dobri razlozi da se matičnjaku pruži šansa u tretiranju ove zagonetne bolesti i to zahvaljujući izuzetnim antioksidativnim svojstvima te biljke i njezinoj sposobnosti da inhibira acetilkolinesterazu.
Nadalje, mnoga su istraživanja potvrdila povoljne učinke na biljne pripravke s matičnjakom u liječenju kolika kod male djece, kolitisa, dispepsije i sl. Mnogobrojna su istraživanja dokazala snažna antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva matičnjaka, a nedavna istraživanja su i na tragu dokaza o blagotvornim učincima ulja matičnjaka na neke oblike tumora.
U homeopatiji matičnjak također ima široku primjenu, a najpoznatija je njegova primjena u olakšavanju menstrualnih tegoba.
Matičnjak ima svoje značajno mjesto i u aromaterapiji kod problema s depresijom, nervozom i nesanicom.
Ta nježna biljka voli i životinje, a suvremena veterina, orijentirana i na sve širu primjenu tzv. prirodnih lijekova, koristi blagodati matičnjaka u liječenju nekih bolesti životinja kao što su npr. problemi s očima kod psića i stoke, u slučaju šoka kod mačaka i pasa, kod nekih srčanih problema i prevencije pobačaja životinja itd.
I dok velike i male životinje njeguje, insekti je ne vole, njih učinkovito rastjeruje pa se može koristiti i kao prirodno sredstvo protiv muha i komaraca.
Matičnjak voli i drvo, a da je njegovo svježe lišće pravi melem za pokućstvo, osobito ono hrastovo, znalo se od davnina pa je korišten za poliranje pokućstva. Od 15. pa sve do konca 19. stoljeća diljem Europe mirisom i uljem matičnjaka osvježavani su podovi crkava.
Povrh svega toga, ta je čudesna biljka ugodna i nepcu i njuhu: finog mirisa i okusa koji podsjeća na limun godi ne samo kao čaj, već i kao fini sastojak osvježavajućih voćnih napitaka, kolača, krema, sladoleda, umaka, juha, maslaca, pa i sira.
Spoj zavodljivog okusa i ugodnog mirisa i nesporne iscjeliteljske moći razlog su brojnih istraživanja koja su unazad deset godina fokusirana na primjenu matičnjaka, odnosno njegovog eteričnog ulja, ekstrakta i macerata u proizvodnji funkcionalne hrane.
Kada je ljepoti riječ, i tu matičnjak ima svoje slovo. Zahvaljujući antivirusnom i antibakterijskom svojstvu matičnjak je odličan u tonicima i drugim proizvodima za čišćenje kože, a učinkovit je i kad su u pitanju akne. Primjenjuje se u uljima i losionima za „zatezanje“ kože, nježan je ali djelotvoran sastojak u uljima za masažu i piling, a želimo li kupku koja će nas ne samo osvježiti, već i smiriti, u njoj matičnjak treba biti obvezan sastojak. Mirisno eterično ulje matičnjaka koristi se i u proizvodnji parfema, toaletnih vodica, sapuna, šampona.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
