Djelujmo blago, bolje je

Djelujmo blago, bolje je

Većina ljudi smatra da ljekovito bilje i njegove mješavine djeluju blaže i sigurnije na naš organizam od klasičnih alopatskih – farmaceutskih lijekova.

To je točno, ali to ipak ne znači da djeluju slabije i po principu „pa ne mogu naštetiti“. Često ih treba uzimati duže jer oni djeluju na sam uzrok poremećaja i treba im nešto više vremena da tijelo dovedu do homeostaze, zdrave ravnoteže.  S druge strane bitno je pridržavati se dnevno preporučenih količina i/ili savjetovati se sa stručnjakom.

Jedan od čestih lijekova koji se pripisuju su sintetički kortikosteroidi koji se u principu uzimaju kada neku upalu treba brzo suzbiti. Efikasni su, ali imaju i niz štetnih nuspojava pogotovo ukoliko se uzimaju kroz duže vrijeme. 

 

Blagodati iz prirode

Bitno je znati da u našem svijetu prirodnog bilja za njih isto tako ima efikasna zamjena u obliku kanabidiola – iscrpina cvijeta obične konoplje. Da bi stvar bila još jednostavnija pa i ukusnija stavili smo ih u med koji je postao i medij i biokatalizator aktivnih principa spoja koji smo gotovo u istom obliku dobili iz majčinog mlijeka.  (svi mi koji smo bili te sreće da smo dojeni u prvom periodu svog života). Na ovaj način izbjegli smo konzervanse, punila, umjetne boje, razne soli itd.  Naravno da se i ovi prirodni, organski proizvodi da bi stvarno djelovali moraju uzimati u pravoj količini, dozi, a to nažalost često nije slučaj.

 

Doziranje biljnih pripravaka

Zbog neznanja, ili  raznih propisa i naputaka ovi proizvodi se svrstavaju u tzv. dodatke prehrani čime se  na neki način omalovažavaju, ali to i nije najveće problem. Pravi problem je u podoziranju prirodnim preparatima. Zašto sirove granule silimarina koje su baš takve bez ikakve kemije, razrahljivača i slično ne bi mogle u nekoj fazi kad nam je jetra zamašćena ili su nam loše „jetrene probe“ uzimati u količini od tri čajne žličice umjesto propisane dvije, barem u akutnoj fazi poremećaja.

Također uvriježeno je i da u nekim slučajevima treba uzimati četiri do pet jezgri marelica dnevno kako bi se opskrbili dovoljnom količinom laetrila tzv. Vitamina B – 17, a s druge strane sam dr. Crebs, nobelovac koji je i otkrio ovaj spoj kaže da nam treba i do 2 g čistog laetrila, a po tome prava doza uzimanja ovih jezgri bila bi jedna na dva i pol kilograma težine pa bi to onda u pravoj dozi bilo 25 do 30 jezgri dnevno za odraslog čovjeka. Sada je još bitno i naglasiti da bi to trebale biti izvorne jezgre prave divlje marelice sa područja između Afganistana i Pakistana, a ne naše, mađarske ili turske koje su već sto puta križane u cilju dobivanje ljepšeg i većeg ploda.

 

Željezo za zdrav organizam

Kada nam fali željeza, a shodno tome i hemoglobina, posežemo za čajem od koprive. Svaka čast koprivi, to je izuzetno  ljekovita biljka koja osim organskog željeza sadrži i značajne količine silicija (dobar je za kosu i zato se često ova biljka naglašava kao sastavni dio šampona), sadrži ona i dobar antiseptik, mravlju kiselinu, (zato peče – žari) pa i kalcij koji nas alkalizira i bitan je spoj za zdravlje organizma. Svejedno, količina željeza koju ćemo dobiti prelijevanjem čajne žlice koprive je vrlo mala. Isto tako, kupina, aronija i borovnica pa i cikla npr. sadrže relativno male količine organskog željeza. Željezo je osnova našeg imuniteta i tijelo ga u obliku hemoglobina taloži čak i u mutirane stanice (one tad sadrže i po dvadeset do trideset puta više željeza), koje onda vrlo pametno oksidira pomoću kisika, (tada one „zahrđaju“) i bolest napreduje.

Pravu količinu organskog željeza možemo dobiti samo iz vjerojatno najzdravije biljke na svijetu – piskavice. Ona sadrži 33 mg željeza na 100 g biljke, a toliko nema ni teleća jetrica. Meso je naravno dobar izvor željeza, ali ga danas mnogi izbjegavaju što zbog osobnih, moralnih načela, a dijelom opravdano i zbog zdravstvenih razloga. Kad realno pogledamo, meso koje dobivamo iz uzgoja na veliko puno je hormona, i to ženskih hormona. Na kraju krajeva uglavnom i jedemo ženske životinje,  kokoši, krave…

A što je s ribom ? Riba više nije puna samo žive već i plastike. Samo je pitanje vremena kada ćemo kao bolju kupovati morsku sol „prosijanu“ od plastike. Ipak vratimo se željezu i to onom organskom koje trebamo da bi nam imunitet i koncentracija bili na visini i da nam se ne vrti u glavi. Iz iskustva u fitototerapijskom savjetovanju mogu reći da preko devedeset posto ozbiljno bolesnih ljudi ima nizak hemoglobin i željezo, niske limfocite, ali i loše „jetrene probe“ – enzime pa svakako savjetujemo da se za bolju krvnu sliku nađete nešto zaista korisno iz prirode jer ipak smo mi dio nje same.

 

Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.