Iako anksioznost i depresija dijele biološku osnovu, doživljavaju se drugačije. Mogu se pojaviti uzastopno, pa čak i istodobno
Izrazi “anksiozno” i “depresivno” često se spominju u neobaveznom razgovoru – i to s dobrim razlogom. Radi se o normalnim emocijama koje se javljaju rutinski kao odgovor na potencijalno opasne situacije (u slučaju anksioznosti) ili razočaravajućih, uznemirujućih okolnosti (u slučaju depresije). Odnos između tih osjećaja i njihovih povezanih kliničkih stanja je često složen.
Za jednu osobu anksioznost može dovesti do povlačenja u sebe i izoliranja. Izolacija može rezultirati nedostatkom mogućnosti za ugodna iskustva, što onda dovodi do lošeg raspoloženja. Za druge može značiti manjak energije za one aktivnosti u kojima inače uživaju, što ih čini nervoznima. Razumijevanje razlika između dviju emocija i karakterizacija ozbiljnosti problema je ključna jer vodi do rješenja problema i vraćanja pozitivnih emocija.
Odnos anksioznosti i depresije
Anksioznost i depresija dijele biološku osnovu. Trajna stanja anksioznosti ili lošeg raspoloženja poput onih osoba s kliničkom anksioznošću i poremećajima raspoloženja uključuju promjene u funkciji neurotransmitera. Smatra se da niska razina serotonina igra ulogu i u jednom i u drugom, zajedno s ostalim moždanim kemikalijama poput dopamina i adrenalina.
Iako su biološke podloge ovih problema slične, anksioznost i depresija doživljavaju se različito. Mogu se pojaviti uzastopno (jedna kao reakcija na drugu) ili se mogu pojaviti istodobno. Kada anksioznost i problemi s raspoloženjem istodobno dosegnu prag za kliničku dijagnozu, određene se dijagnoze smatraju komorbidnim stanjima.
Mentalne razlike između anksioznosti i depresije
Anksioznost i depresija imaju različite psihološke značajke, a njihovi su simptomi različiti.
Simptomi anksioznosti:
- Briga za neposrednu ili dugoročnu budućnost
- Nekontrolirane misli o tome da će nešto poći po zlu
- Izbjegavanje situacija koje bi mogle izazvati anksioznost
- Razmišljanje o smrti u smislu straha od smrti zbog opažene opasnosti od fizičkih simptoma ili očekivanih opasnih ishoda
Ovisno o prirodi anksioznosti, ovi simptomi mogu varirati. Na primjer, nekoga s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu brinuti razne teme, događaji ili aktivnosti. S druge strane, osoba s poremećajem socijalne anksioznosti sklonija je strahovanju od negativnog ocjenjivanja ili odbijanja od strane drugih i strepnji zbog upoznavanja novih ljudi ili drugih socijalno izazovnih situacija. Jednostavno rečeno, anksiozne su osobe mentalno zaokupljene brigom do mjere koja nije proporcionalna stvarnom riziku ili stvarnosti.
Simptomi depresije
- Osjećaj beznađa, uvjerenje da se u budućnosti neće dogoditi ništa pozitivno ni za njih same, ni za druge, ni za svijet
- Vjerovanje da se zbog tog osjećaja beznađa ne isplati osjećati drugačije
- Osjećaj manje vrijednosti, kao da sve što rade nije vrijedno
- Razmišljanje o smrti zbog ustrajnog uvjerenja da život nije vrijedan življenja ili da je pojedinac teret drugima
Kad je riječ o težem depresivnom poremećaju, ove su vrste misli uporne većinu vremena. Ako osoba varira između stanja vrlo lošeg i vrlo dobrog raspoloženja, tada se može primijeniti dijagnoza bipolarnog poremećaja. Za bilo koju varijantu poremećaja raspoloženja, stanje lošeg raspoloženja vjerojatno će karakterizirati gore opisanom vrstom razmišljanja.
Fizičke razlike između anksioznosti i depresije
Fizički znakovi anksioznosti
- Poteškoće u koncentraciji zbog stanja uznemirenosti ili uznemirujućih misli
- Poteškoće u spavanju
- Vrtoglavica
- Gastrointestinalni poremećaj (mučnina, proljev ili zatvor)
- Povećani puls, krvni tlak, znojenje
- Napetost mišića
- Kratkoća daha
Fizički znakovi depresije
Depresiju prvenstveno karakteriziraju promjene u uobičajenim fizičkim procesima, kao što su:
- Poteškoće s koncentracijom, fokusom i pamćenjem zbog neprekidnih misaonih procesa ili drugih fizičkih simptoma
- Nedostatak energije
- Gubitak apetita ili značajan porast apetita
- Sporije kretanje ili razgovor
- Fizička bol bez uzroka
- Pretjerano spavanje ili nesanica
Težina simptoma
Nije neobično doživjeti kratka razdoblja lošeg raspoloženja ili anksioznosti, posebno kao odgovor na određene životne stresore (na primjer, gubitak voljene osobe, dobivanje dijagnoze, započinjanje novog posla ili škole, financijski problemi). Međutim, da bi se postigao dijagnostički prag anksioznog poremećaja, simptomi moraju biti trajni, često i po nekoliko mjeseci.
Liječenje anksioznosti i depresije
Čak i ako mislite da vam anksioznost ili problemi s raspoloženjem ne ometaju kvalitetu života u tolikoj mjeri, još je uvijek dobro poraditi na tome. Ako su vaši simptomi blagi, imaju tendenciju opadanja ili ako ste prethodno imali formalno liječenje i zabrinuti ste zbog recidiva, intervencije samopomoći mogu biti razumno mjesto za početak. Ti pristupi mogu uključivati dodatke prehrani, knjige za samopomoć i telefonske aplikacije koje prilagođavaju psihoterapije utemeljene na dokazima ili nude način vježbanja vještina koje ciljaju na simptome, poput meditacije.
No, ako su vaši simptomi trajni, utječu na vaše odnose i sposobnost ispunjavanja različitih odgovornosti ili su jasno uočljivi drugima, vrijedi razmotriti formalnije liječenje.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
Čuvajte svoje zdravlje, ostanite u Fitzoni.
