Cannabis sativa

Cannabis sativa L.  jednogodišnja je zeljasta biljka čija uspravna stabljika može doseći do 6 metara. Za razliku od cannabis indica-e ili ruderalis-a u uzgoju joj je potrebno više svijetlosti te raste brže i više, a i cvate duže. Cvatnja traje 10-16 tjedana. Posjeduje svojstvo čišćenja tla od teških metala i rezidua pesticida kao i aposrbiranje atmosferskog dušika. Konoplja se sije u travnju i žanje u rujnu. Prilikom uzgoja konoplje nisu potrebni pesticidi jer svojim intenzivnim mirisom (terpeni) odbija većinu štetnika.

Blagodati konoplje

O konoplji kroz povijest svjedoče brojne europske ljekaruše iz 17., 18., 19. i 20 stoljeća. Konoplje se najviše očituje u nutricionističkom sastavu njene sjemenke, kao i u listovima i cvjetovima koje je moguće konzumirati u sirovom ili prerađenom obliku. Konoplja se pokazala dobrom u liječenju kao i preventivi mnoštvu oboljenja.

 Sjemenka konoplje sadrži:

• Uljna komponenta 30%
• Cjeloviti proteini 25%
• Ugljikohidrati 10-20%
• Prehrambena vlakna

Aktivne komponente:

• Kanabinoidi-fitokanabinoidi
• Terpeni
• Polifenoli
• Fitosteroli
• Klorofil
• Masne kiseline
• Vitamin A
• Vitamini B kompleksa (sve osim B12)
• Vitamin D
• Tokoferol (prirodni vitamin E)

Hladno prešano ulje prehrambene konoplje

Najznačajniji antioksidans prisutan u konopljinom ulju su svakako tokoferoli. Poznato je da tokoferol preventivno djeluje na mnoge tegobe jer se ne apsorbira u krv nego se putem žuči izlučuje u probavni trakt gdje djeluje antioksidativno i protuupalno.

Hranidbena prednost konopljinog sjemena nalazi se u njenoj uljnoj komponenti odnosno profilima njenih masnih kiselina (omea-3 omega-6 omega-9), kao i u njenim proteinima koji su izvor svih 20 aminokiselina uključujući i 9 esencijalnih aminokiselina koje čovjek ne može sam sintetizirati.  

Uljni dio sjemenke sadrži polinezasićene masne kiseline (PUFA) koje nisu štetne, ne vode ka pretilosti niti začepljenju krvnih žila kao što to čine zasićene i transmasne kiseline. Ovdje su prisutne esencijalne linolenska koja pripada grupaciji omega-6, alfa-linolenska iz omega-3 skupine masnih kiselina i oleinska iz omega-9. Također su esencijalni njihovi produkti stearidonska i gama-linolenska kiselina (GLA).

Prednost se ne ističe samo sastavom već i za ljudski organizam idealnim omjerom masnih kiselina. Između 2:1 i 3:1 iznosi omjer omega-6 naspram omega-3 masnim kiselinama i smatra se optimalnim omjerom za ljudsko zdravlje. Konopljino sjeme jedino je biljno sjeme koje može ponuditi ovakav idealan omjer.

Masne kiseline igraju veliku ulogu u izgradnji gotovo svih stanica u organizmu. Ove masti su nosioci energije i vitamina, čuvaju živčane stanice, podmazuju zglobove, oblažu organe, griju nas te održavaju elastičnima krvne žile. Sjeme sadrži oko 80% ovih zdravih i nužnih u zdravlju polinezasićenih masnih kiselina, no osim njih sadrži i oko 10% zasićenih, a još jedna prednost među biljnim uljima je da ne sadrži uopće štetne transmasne kiseline.

 

Konopljini proteini

Proteini konoplje visoke su hranidbene vrijednosti i čist su izvor nutrijenata te su lakše probavljivi nego proteini iz životinjskih proizvoda. Proteini zastupljeni u konoplji su edestin (67%) i albumin (33%).

Edestin, odnosno biljni globulin u prirodi možemo pronaći samo u sjemenju konoplje i on je perkusor odnosno aktivator globulina u krvnoj plazmi. Odgovoran je za pravilnu funkciju imunološkog sustava kao i za eliminaciju stresa. Također, edestin osigurava sve aminokiseline nužne u liječenju tuberkuloze.

Albumin je najzastupljeniji protein u krvnoj plazmi, njegova sinteza odvija se u jetri i sudjeluje u transportu raznih tvari (hormoni, bilirubin, masne kiseline, ioni minerala, mnogi lijekovi dolaze u krv putem albumina). Najvažnija funkcija albumina je održavanje osmotskog tlaka u krvnoj plazmi, kao i održavanje stalne vrijednosti pH u krvi. U sjemenu albumin je zadužen za održavanje inicijalnog rasta prije nego započne fotosinteza.

Edestin i albumin su proteini koji svojom aktivnošću u krvnoj plazmi sudjeluju u oporavku DNK od raznih oštećenja. Proteini kada su konzumirani unutar organizma raspadaju se na aminokiseline, zatim se aminokiseline apsorbiraju u organizmu i uključuju u izgradnji proteina prema potrebama i raspoloživosti aminokiselina.

Ljudskom organizmu neophodne su esencijalne aminokiseline kako bi proizvelo proteine poput globulina i albumina. Najbolji način da svome tijelu osiguramo ove aminokiseline jest da ih uzmemo iz hrane koja ih sadrži, kao što je konoplja.

 

Kanabidiol (CBD)

Kanabidiol (CBD) je nakon THC-a drugi po redu najviše istražen fitokanabinoid u biljkama roda Cannabis. CBD je stimulans drugih endokanabinoida, nema visok afinitet vezanja na primarne receptore (CB1 i CB2) nego indirektno stimulira endokanabinoide koji postoje prirodno unutar ljudskog organizma.

Neovisno o receptoru CBD djeluje kao snažni antioksidans kao što i putem potiskivanja (blokiranja) enzima hidrolaze masno kiselinskih amida (FAAH 42 ) aktivira unutarnju molekulu endokanabinoida adandamid. Kada je enzim potisnut proizvodi visok nivo anandamida koji se pod utjecajem te energije raspada na arahidonsku kiselinu i etanolamin koji svojim brojnim terapeutskim djelovanjem utječu na smanjivanje boli i upalnih procesa, liječenje mučnine i povraćanje, regulaciju apetita, potiče moždanu aktivnost i očuvanje memorije, utječe na raspoloženje i koncentraciju.

Stimulacijom molekule anandamida utječe se i na razna psihička stanja kao što su depresija i šizofrenija gdje CBD –ov utjecaj ublažuje simptome psihičke psihoze. CBD također utječe na još jedan endokanabinoid koji je visoko zastupljen u centralnom živačnom sustavu; 2-AG (2-arahidonoil glicerol) endokanabinoid spoj je molekula arahidonske kiseline i glicerola te se njenom stimulacijom aktiviraju primarni receptori CB1 i CB2. Istovremeno CBD se snažno suprostavlja aktivnosti THC-a na CB1 receptoru te tako smanjuje njegovu psihoaktivnost.

CBD uspostavlja antidepresivno djelovanje, povećava se razina serotonina u mozgu, također stimuliranjem ovog receptora utječe se na razne biološke i neurološke funkcije kao što su apetit, san, anksioznost, ovisnosti, mučnina, vrtoglavica te percepcija boli.

CBD prema receptoru GPR55 djeluje kao antagonist. GPR55 (G-protein receptor 5548) jedan je od novotkrivenih receptora smješten širom mozga, naročito u malom mozgu.

Sva njegova biološka aktivnost još nije dovoljno istražena, no zna se da na njegovu aktivaciju utječu endokanabinoidi (anandamid i 2-AG), kanabinoidi CBD i THC, kao i neki sintetički kanabinoidi. Kada je aktiviran ovaj receptor regulira krvni tlak i obogaćuje gustoću kostiju. Osim u mozgu i u skeletu kostura ovaj receptor smješten je u imunitetnom, probavnom, endokrinom, reproduktivnom, krvožilnom sustavu, te u bubrezima.

Uloga ovog receptora u liječenju tumoroznih tkiva pokazala se vrlo značajna na osnovu provedenih istraživanja gdje je utvrđeno kako su kanabinoidi (endo, fito ili sintetički) ušavši u organizam kroz receptor GPR55 promjenili utjecaj te brzinu razvoja tumora i smanjili metastazirane površine.

Indikacije za primjenu CBD-a:

• Ublažavanje boli
• Epilepsija
• Tjeskoba i nesanica
• Upalna stanja
• Neurodegenerativne bolesti- Alzheimer i druge demencije
• Multipla skleroza
• Suportiva pomoć pri malignim oboljenjima

Uključivanjem konoplje u prehranu obogaćujemo i pokrećemo vitalne zadaće ljudskog organizma. Lijekovi iz prirode funkcioniraju drugačije nego sintetički lijekovi, možda njihovo djelovanje jest sporije no itekako je sveobuhvatnije. Biljke obogaćuju bolesni organizam tvarima i nutrijentima koji mu nedostaju i zbog čijeg nedostatka je bolest nastala, tako da tijelo može povratiti snagu i sposobnost samoizlječenja.

 

Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.

Čuvajte svoje zdravlje, ostanite u Fitzoni.